5 NAČINA ZA DRUGAČIJE RAZMIŠLJANJE

O motivaciji pri postavljanju ciljeva za 2016. godinu

ponedjeljak, 30. svibnja 2016.

Kada smo gladni, kada nam je hladno ili smo u opasnosti, nije nam teško naći „motivaciju“ da jedemo, ostanemo na toplom ili potražimo neko sigurno utočište.

O motivaciji pri postavljanju ciljeva za 2016. godinu

Ali, kada je pred nama odabir između salate od kelja ili cheesburgera, ili buđenja 30 minuta prije da bismo otišli u teretanu, obično imamo problema s pronalaskom „motivacije“ da to učinimo.

Prema Abrahamu MASLOWU, jednom kada ljudsko biće zadovolji osnovne potrebe koje uključuju hranu, vodu i sigurnost, ljudi su prirodno motivirani da krenu u neprekidnu potragu za dosezanjem svog punog potencijala.

Stoga, je li zaista riječ o problemu s manjkom motivacije?

Često je problem naše pogrešno poimanje motivacije.

Slijedi pet načina drugačijeg razmišljanja o motivaciji.

VI STE MOTIVIRANI, ALI SU RESURSI OGRANIČENI

Ako ozbiljno razmišljate o tome da napravite neke promjene u ponašanju, manjak motivacije nije razlog zbog kojeg ste zapeli u „pokušaju da se pokrenete“. Prema sociologu BJ Foggu, problem je vjerojatnije vezan uz manjak „sposobnosti“.

Ne, Fogg ne kaže da ste nesposobni za promjenu. Njegova je teorija da svi mi doživljavamo, u različitim omjerima, oskudicu u resursima poput vremena, novca, vještina, te da oskudica može djelovati na našu sposobnost da ostvarimo čak i ono za što smo vrlo motivirani.

Prema Foggovom bihevioralnom modelu, imate dvije opcije: možete pokušati namaknuti više resursa koji vam manjkaju ili razmjerno smanjiti ponašanje da bi odgovaralo resursima koje imate (što je praktičnije). Želite početi meditirati, ali ne možete naći 30 minuta koje biste mogli odvojiti za tu aktivnost? Počnite s pet minuta. Želite doći u formu, ali ne znate gdje početi? Unajmite trenera koji će vam napraviti 10-minutni plan vježbanja.

MOTIVACIJA NIJE KONSTANTNA

Motivacija blijedi. Budite spremni s drugim opcijama.

Kad smo inspirirani, često si postavljamo ambiciozne rasporede koji nam se čine sasvim izvedivima. „Počevši od danas, četiri puta tjedno odlazit ću na jogu! Počevši od danas, svaki put kad se naljutim na svoju djecu, triput ću duboko udahnuti!“

Ali, kada ne uspijemo ispuniti ta visoka očekivanja, mi bacamo ručnik! „Eh, danas mi se ne radi joga, stoga ništa od toga.“

Međutim, zaboravljamo da motivacija nije konstantna. Ponekad se jednostavno ne osjećamo motiviranima, stoga je važno izgraditi dnevne opcije kojima možemo iskoristiti svoj „motivacijski val“, tj. dnevne ili čak satne fluktuacije u motivaciji koje dr. Fogg opisuje.

 

Foggov Motivacijski val)

................

Poanta je u tome da krenemo izazovnijim putem kada se osjećamo nadahnutima, a lakšima kada motivacija opada.

Recimo da je vaš cilj napisati stranicu u svom dnevniku svake večeri prije spavanja. Jedne večeri došli ste doma kasno i samo želite leći u krevet – vaš motivacijski val je dosegnuo dno. Umjesto da potpuno odbacite svoju novu naviku, olakšajte si i jednostavno zapišite jednu rečenicu ili jednu stvar za koju ste zahvalni.

VANJSKE NAGRADE I STRAH MOGU MOTIVIRATI, ALI SAMO PRIVREMENO

Jeste li ikada doživjeli bljesak motivacije nakon što ste čuli neku otrježnjujuću novu činjenicu? Možda ste čitali da pretjerano sjedenje može dovesti do dijabetesa, stoga svakih sat vremena protegnete noge.

Vaša misija uspijeva – ali samo nekoliko dana.

Stvar je u tome da promjena inspirirana strahom ili vanjskom nagradom nikada ne potraje. Naravno, inspirativno je naučiti nove činjenice ili biti u iskušenju zbog neke nagrade. Ali, umjesto da ovisite o riziku od činjenja pogrešnih stvari, uživajte u pozitivnom iskustvu radeći nešto novo i pozitivno. Ako nemate intrinzično motivirajući razlog za preuzimanje neke nove navike, nećete je uspjeti dugo zadržati kao dio svoje dnevne rutine.

IDENTIFICIRANJE VAŠEG „ZAŠTO“ MOTIVIRA

Kada stvari krenu po zlu – kada vaše dobre namjere idu protiv vaših ukorijenjenih bihevioralnih obrazaca ponašanja – poznavanje i prisjećanje na ono što vas zaista pokreće (vaše „zašto“) moglo bi biti sve što vas drži na pravom putu.

Tehnike koje koriste terapeuti i treneri da bi to postigli zovu se „motivacijsko intervjuiranje“, a to možete posuditi i primijeniti na sebi. U suštini, vi se pitate „zašto“ sve dok ne dođete do pravog odgovora.

Evo primjera razgovora koji ste možda vodili sa samim sobom:

„Zašto želim početi vježbati?“

„Zato što želim imati više energije.“

„OK, zašto želim više energije?“

„Zato što se stalno osjećam umornim.“

„Zašto se ne želim osjećati umornim?“

„Zato što želim imati energije za igru s djecom.“

„Zbog čega mi je to toliko važno?“

„Zbog toga što ne želim iznevjeriti svoju djecu i ograničiti aktivnosti koje možemo raditi zajedno. Želim im biti dobar uzor.“

Četvrti ili peti razlog koji artikulirate kao onaj zbog kojeg želite promjenu bit će puno manje površan nego prvi. Jednom kada ste našli pravi razlog, zapišite ga i stavite na neko prikladno mjesto – zatrebat će vam, a mogao bi vam i pomoći da otkrijete više načina na koje možete ispuniti svoje najdublje želje.

NAČIN RAZMIŠLJANJA KOJI PROMIČE RAZVOJ NAGONIT ĆE VAS DA NE ODUSTAJETE KADA NAIĐETE NA PREPREKE

Svi smo mi sposobni za poboljšanje, bez obzira na to s kojim smo prirodnim sposobnostima rođeni. Važno je prihvatiti svoje uspjehe ili neuspjehe i podsjetiti se na to da su oni izravan rezultat našeg vlastitog truda ili manjka truda, a ne faktora koji su izvan naše kontrole.

To je razlika između „fiksnog načina razmišljanja“ ili „načina razmišljanja koji potiče razvoj“. „Fiksni način razmišljanja“ pretpostavlja da se naše sposobnosti ne mogu promijeniti ni na koji značajan način, te da su uspjeh ili neuspjeh samo odrazi karakteristika s kojima smo „rođeni“.

S druge strane, kad imamo „način razmišljanja koji potiče razvoj“, mi vidimo prepreke i izazove kao prilike za razvoj iznad naših postojećih sposobnosti.

Ova dva načina razmišljanja pokreću veći dio našeg ponašanja i stoga je nužno prepoznati naginjete li fiksnom načinu razmišljanja te pokušati prebaciti svoje razmišljanje na način koji potiče razvoj.

........................

Napomena:

  • Autorica teksta Sharen ROSS vjeruje da su učenje i samopoboljšavanje cjeloživotni napori. Ona je suosnivač www.amzlo.me – dvotjednog programa koji pomaže ljudima da otkriju svoj potencijal za osobni i profesionalni razvoj.
  • Izvor: lifehack.org

 

 

Vezani članci
Školski portal: Sveučilište u Mostaru školama nudi platformu za održavanje nastave

Sveučilište u Mostaru školama nudi platformu za održavanje nastave

… Marka ODAKA i Franje TAKAČA s ministrima obrazovanja, znanosti,…

Školski portal: Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Nalazi se na samo pet minuta hoda od naše škole.…

Školski portal: Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

…da mi pomažu sačuvati mrvicu vremena, energije i strpljenja za…

Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Nalazi se na samo pet minuta…

Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

…da mi pomažu sačuvati mrvicu vremena,…

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Vi znate kako upravljati ponašanjem, kako…

Postanak Zemljine atmosfere

Postanak Zemljine atmosfere

U svemiru ima najviše vodika i…