NJEMAČKA ■ RUPE U ZNANJU I ODNOS PREMA PRIRODI

Kada Sunce izlazi na sjeveru

srijeda, 30. studenoga 2016.

U Njemačkoj raste kokos, a kokoš nese više od tri jaja dnevno – istraživanje otkriva veliko neznanje među učenicima.

Kada Sunce izlazi na sjeveru

To se događa svaki dan, svugdje u svijetu: Sunce izlazi. Ali gdje? To djeca uče od svojih roditelja, bake i djeda, učitelja – ili iz knjiga. Ili bi čovjek barem tako mislio.

Jedno ispitivanje učenika od šestog do devetog razreda je, međutim, pokazalo:

  • samo 35 posto školske djece zna na kojoj strani svijeta izlazi Sunce.
  • 18 posto ih je mislilo da je ispravan odgovor sjever – gdje Sunce ostaje kod nas cijeli dan.

„Trend je jasan“, pišu kreatori istraživanja znanja mladih iz prirode, „i pokazuje da su se elementarna znanja o prirodi izgubila.“

Izvješće redovito izlazi od 1997. Za potrebe sedmog izvješća o znanju mladih o prirodi, od studenog 2015. do veljače 2016., ispitano je 1253 učenika od šestog do devetog razreda, u okviru nastave, na 11 škola na području Kölna, regije Ruhr i Južnog Westfalena. Među njima je bilo 51 posto gradske i 49 posto seoske djece.

Njihovo znanje o domaćim životinjama također pokazuje praznine. Manje od svakog petog djeteta zna da jedna kokoš dnevno nese najviše jedno jaje.

Još manje točnih odgovora daju školarci kada im se postavi pitanje o jestivim plodovima koji rastu u našim šumama ili na rubovima šuma. Samo 12 posto je znalo tri ploda – prije svega nabrajali su bobice. Dvostruko više ih ne zna navesti ni jedan plod.

Među netočnim odgovorima našlo se prije svega voće iz supermarketa kao što su jabuke, kruške, grožđe, pa i banane, mango, kokos, limun, ananas i dinja.

Onaj tko misli da mladi ne poznaju šumu jer tamo provode sve manje vremena, taj se vara. Tri od pet ispitanih, prema vlastitom iskazu, boravi tamo jednom tjedno ili najmanje jednom mjesečno. To je, prema autorima studije, u posljednjih deset godina malo toga promijenilo. Promijenio se odnos školaraca prema prirodi.

  • Raste strah od dodira s prirodom

„Rado idem sam kroz šumu“ – 1997. = 53 %, 2016. = 29 %

„Rado bih prenoćio u divljoj prirodi“ – 1997. = 69 %, 2016. = 49 %

„Osjećao bih se neugodno sam u šumi“ – 1997. = 45 %, 2016. = 54 %

  • Smiješni odgovori školaraca: „Krava donosi mlijeko i brašno“.

Stepske životinje su dobri plesači? Zečevi zimi lete na jug? To kakve sve neistinite teze o životinjama iznose učenici neke nastavnike dovodi u očaj. [ IZ STRANIH MEDIJA | spiegel.de ]

 

 

Vezani članci
Školski portal: Sveučilište u Mostaru školama nudi platformu za održavanje nastave

Sveučilište u Mostaru školama nudi platformu za održavanje nastave

… Marka ODAKA i Franje TAKAČA s ministrima obrazovanja, znanosti,…

Školski portal: Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Nalazi se na samo pet minuta hoda od naše škole.…

Školski portal: Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

…da mi pomažu sačuvati mrvicu vremena, energije i strpljenja za…

Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Na tržnici se zaista može naučiti mnogo toga

Nalazi se na samo pet minuta…

Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

Učitelj u borbi protiv iscrpljenosti

…da mi pomažu sačuvati mrvicu vremena,…

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Vi znate kako upravljati ponašanjem, kako…

Postanak Zemljine atmosfere

Postanak Zemljine atmosfere

U svemiru ima najviše vodika i…