Postanak Zemljine atmosfere

srijeda, 28. rujna 2016.
Postanak Zemljine atmosfere

U svemiru ima najviše vodika i helija, plinova koji su u Zemljinoj atmosferi rijetki. Zemljina je privlačna sila preslaba pa je najveća količina tih plinova u davnoj prošlosti „pobjegla” u svemir. Najveći planeti Sunčeva sustava, poput Saturna i Jupitera, i danas imaju atmosferu izgrađenu od vodika. Istraživačke letjelice sa Zemlje posjetile su plinovite divove i njihove mjesece te proučile atmosfere tih udaljenih svjetova. Te su spoznaje pomogle znanstvenicima da shvate kako je najvjerojatnije izgledala praatmosfera na Zemlji.

Jupiter

Današnja je Zemljina atmosfera smjesa različitih plinova. Najvećim je dijelom sastavljena od dušika i kisika, no tu se nalaze i male količine argona, ugljikova dioksida, metana, sumporovih oksida itd. Znanstvenici smatraju da je čak 99 % današnje atmosfere novo u odnosu prema sastavu praatmosfere. Nitko sa sigurnošću ne može reći kako je ona izgledala i od čega je bila sastavljena. Međutim, na temelju raznih istraživanja znanstvenici su došli do nekih zaključaka.

Plinovi koji su izgradili Zemljinu praatmosferu najvećim su dijelom nastali tijekom vulkanskih erupcija. Iako se vulkani međusobno razlikuju, sastav plinova koje ispuštaju vrlo je sličan. Vodena para, ugljikov dioksid, sumporov dioksid, sumporovodik i dušik samo su neki od plinova koji i danas nastaju taljenjem Zemljine kore i odlaze u atmosferu. Kondenzacijom vodene pare u davnoj Zemljinoj prošlosti nastali su praoceani. Tijekom vremena dogodile su se velike promjene u praatmosferi. Mnogi su se plinovi otopili u vodi ili su s njom kemijski reagirali. Dušik se vrlo slabo otapa u vodi pa mu se udio u praatmosferi s vremenom povećavao.

Pretpostavlja se da je praatmosfera sadržavala i oko 1 000 puta više ugljikova dioksida nego danas. Ugljikov se dioksid s vremenom otopio u vodi i taložio u obliku karbonata, primjerice vapnenca od kojega su sagrađene mnoge planine i planinski lanci. Najveća se „revolucija” u povijesti Zemljine atmosfere dogodila pojavom prvih, primitivnih biljaka. U procesu fotosinteze biljke troše ugljikov dioksid i proizvode kisik. Taj je plin s vremenom postajao sve važniji sastojak Zemljine atmosfere što je dovelo do novih promjena u evoluciji organizama na Zemlji. Mnogo je organizama izumrlo jer nije moglo opstati u oksidirajućoj atmosferi bogatoj kisikom. Pretpostavlja se da je udio kisika u atmosferi tijekom posljednjih 600 milijuna godina porastao s 1 na 21 %. Kisik se u gornjim dijelovima atmosfere, zbog ultraljubičastoga zračenja, pretvara u ozon. Ozon najvećim dijelom sprečava dolazak Sunčeva zračenja na Zemljinu površinu. Taj novi sastojak atmosfere omogućio je daljnji razvoj života na površini Zemlje jer je Sunčevo ultraljubičasto zračenje štetno za organizme koji na njoj žive.

Utjecaj ljudske civilizacije na Zemljinu atmosferu

U evoluciji Zemljine atmosfere u proteklih se dvjesto godina pojavio novi važan čimbenik – čovjek. Industrijski smog, kisele kiše, krčenje prašuma, staklenički učinak i uništavanje ozonskoga sloja najvažnije su pojave izazvane ljudskim utjecajem koje mijenjaju atmosferu.

Rezultat krčenja šuma

Kako će se naša civilizacija nositi s tim problemima, pokazat će skora budućnost. Međunarodnim dogovorom (Montreal, 1987.) zabranjena je uporaba freona, plinova koji uništavaju ozon. Međutim, tek za stotinu godina ozonski će se sloj potpuno obnoviti. Ispuštanje golemih količina ugljikova dioksida u atmosferu još je uvijek velik problem, a vrlo je nesigurna budućnost međunarodnog dogovora (Kyoto, 1997.) o smanjenju emisije toga plina. Pojedine industrijski razvijene zemlje odbijaju potpisati sporazum, a potporu im pružaju i neki znanstvenici koji smatraju da staklenički učinak neće uzrokovati globalno zatopljenje i ekološke katastrofe.

 

Autor: Goran Bukan

Vezani članci
Školski portal: Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Sjajan učitelj može djetetu promijeniti život. To je činjenica koju…

Školski portal: Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Vi znate kako upravljati ponašanjem, kako potaknuti i inspirirati učenike,…

Školski portal: Iskusiti izazov i poraz

Iskusiti izazov i poraz

A sada je listopad. Prije je bio nadaren učenik s…

Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Sjajan učitelj može djetetu promijeniti život.…

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Vi znate kako upravljati ponašanjem, kako…

Iskusiti izazov i poraz

Iskusiti izazov i poraz

A sada je listopad. Prije je…

Tableti su njima mašta, a u srcu su Silicijske doline

Tableti su njima mašta, a u srcu su Silicijske doline

U srcu Silicijske doline postoji škola…

Postanak Zemljine atmosfere

Postanak Zemljine atmosfere

U svemiru ima najviše vodika i…