Učitelji optužuju: PISA pojačava krizu obrazovanja

Trebali bismo svi još jednom udahnuti. Škole u Njemačkoj uopće nisu tako loše: 16. mjesto (od 72) na rang-listi najvažnije obrazovne studije na svijetu. Njemački učenici nisu napredovali u matematici i znanosti, ali postoji napredak u čitanju. Sve u svemu, solidna trojka.

Pa da, Finci su gotovo uvijek najbolji, izgleda da je to sada prirodno. To je kao Bavarska u Njemačkoj. Upravo u tome je problem. U obrazovanju je teško usporediti Bayern s Bremenom, a kamoli Tursku sa Singapurom.

• OBRAZOVANJE SE NE MOŽE MJERITI

Svake godine obrazovanje se šalje na natjecanje. Zatim se testira, izračunava, uspoređuje. Na kraju se dodjeljuju medalje. Tko želi više od sudjelovanja, mora se probijati kroz razne statističke stupce. Ali, može li se obrazovanje uopće izmjeriti – i međunarodno uspoređivati? Pitanje je retoričko. Naravno da ne može! A zašto?

Apsurdi počinju već s izborom natjecatelja. Za PISA-ino istraživanje testira se više od pola milijuna 15-godišnjaka (od njih ukupno oko 29 milijuna) iz 72 zemlje sudionice. U toj dobi u nekim državama lošiji učenici već su napustili školu. U Meksiku ih samo još 55 posto u toj dobi sjedi u školskoj klupi, u Njemačkoj je to 96 posto.

U nekim zemljama učenici strukovnih škola nisu uzeti u obzir, u drugima su učenici s poteškoćama u učenju također isključeni iz istraživanja. Njemačka bi zauzela više mjesto na rang-listi kad bi se iz računice isključile te grupe učenika, tvrde kritičari.

• IGRAJMO RADIJE „TKO ŽELI BITI MILIJUNAŠ“

Sljedeći problem je usporedivost. Može se provjeravati samo ono što je prije predavano na nastavi. Nastavni planovi se razlikuju, kako u Njemačkoj od pokrajine do pokrajine, od jedne vrste škole do druge, tako i među zemljama.

Jedno pitanje u PISA-inom testu 2015 je glasilo: „Kad se meteorit približava Zemlji i njenoj atmosferi, što se tada događa?“ Ako se ta tema pojavljuje u nastavnom planu tek kasnije ili se uopće ne pojavljuje, učenik ne može odgovoriti na to pitanje, osim ako nije obdaren izvanrednim poznavanjem opće kulture. Ali, u tom slučaju mogli smo radije igrati „Tko želi biti milijunaš“. I još nešto: PISA se uopće ne zanima za duhovnu znanost, glazbene ili umjetničke sposobnosti učenika. To su manje važni predmeti.

• RANG-LISTA IMA AUTORITET KOJI JOJ NE PRIPADA

Rezultati testova su empirijski isječci koji samo djelomično prikazuju školsku stvarnost i razinu uspjeha učenika. To je kao da na semaforu nekog berlinskog raskrižja zabilježite da pješaci često prelaze cestu na crveno. Važno je znati i zašto se to događa baš na tom raskrižju? Je li u pitanju trajanje svjetla? Radi li se većinom o turistima ili građanima Berlina? PISA ne kaže ništa o razlozima zbog kojih njemački učenici slabije računaju od finskih, ili bolje pišu od austrijskih učenika. PISA-ina rang lista je nakon 13 godina uspostavila autoritet koji nije zaradila. Umjesto stalnog uspostavljanja raznih usporednih testova s pitanjima, treba odgovoriti na pitanje – što je to što naša djeca trebaju učiti u 21. stoljeću?

..................

NAPOMENA: 

• Fokus.de – treći najveći njemački tjednik s nakladom od oko 504 tisuće u 2014. godini, smatra se konzervativnim.
• Autor članka je Robert RAUH, učitelj i voditelj seminara iz povijesti, politike i njemačkog jezika u Berlinu. Godine 2013. dobio je nagradu za najboljeg njemačkog učitelja u kategoriji „Učenici nagrađuju učitelje“. Koristi javnost za svoje inicijative vezane uz obrazovnu politiku.
• Izvor: fokus.de