ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Neobični potezi u ratovanju

četvrtak, 12. siječnja 2017.

Da bi se dobile bitke i ratovi, potrebna je hrabrost vojnika i sposobnost njihovih vojskovođa, nešto sreće, ali i poneka dobra ideja, trik. Kakve su ideje sinule Kiru Velikom, Mehmedu II., Rikardu I. Lavljeg Srca…

Neobični potezi u ratovanju

Kako je Kir Veliki osvojio Babilon

■ Kada je perzijski vladar Kir Veliki (rođen 600. ili 576. prije Krista, umro 530. ili 529. prije Krista) poveo vojsku u osvajanje Babilona, nadao se da će izgladnjivanjem stanovnika brzo osvojiti dobro utvrđeni grad. Strpljivo je čekao pod zidinama Babilona. Ali, Babilonci su se na vrijeme pobrinuli i osigurali zalihe hrane za više od godinu dana. Bili su sigurni u utvrđenom gradu. Ali, zaboravili su na jednu slabu točku. Kroz samo središte grada je protjecala rijeka Eufrat. Kiru je odmah sinula ideja da je upravo ta rijeka put u samo središte Babilona. Odmah je naredio da se uzvodno iskopa kanal koji je rijeku povezao s obližnjim močvarama. Čekao je da se razina rijeke spusti do visine bedara i onda je perzijska vojska ušla u rijeku i njezinim koritom ravno u grad. Babilonci su bili opušteni i upravo imali javnu svetkovinu, jer su vjerovali da su sigurni u utvrđenom gradu. Nisu bili svjesni što se događa niti su primijetili dolazak perzijske vojske dok ih ovi nisu svladali.

Brodovima preko brda

■ Mladi turski sultan Mehmed II. (1432. – 1481.) našao se 1453. godine pred Carigradom, bezuspješno ga pokušavajući osvojiti. Tad je to bio jedan od najutvrđenijih gradova na svijetu. Zaljev Zlatni rog bio je zatvoren velikim lancima pa tuda nije bila moguća plovidba. Mehmed II. dolazi na sjajnu ideju da svoju flotu prebaci u Zlatni rog preko brdovitog poluotoka. Naredio je da se što tiše napravi put od 7-8 kilometara od balvana premazanih uljem i mašću. U samo jednoj noći prebacili su sedamdeset brodova preko brda kroz polja, vinograde i šume. Kad su ujutro branitelji grada ugledali neprijateljsku flotu u svom zaljevu, nisu mogli vjerovati. Taj je pothvat ubrzao pad Carigrada (Istanbula).

Golubovi i vrapci – moćno oružje

■ Veliki kijevski knez Igor I. (877. – 945.) običavao je svake jeseni ići po svojoj kneževini skupljati danak – žito, krzno i med. Iako podanici nisu bili zadovoljni, davali su mu ono što je tražio. Ali, jedne je jeseni stigao do desne obale Dnjepra, do plemena Drevljana (Drevliany). Zatražio je od njih danak i oni su mu bez prigovora dali sve što je tražio. Čim je knez Igor otišao, počeo je razmišljati o tome da je mogao tražiti i više kad se nisu bunili. Vratio se i zatražio još, ali, nakon savjetovanja, Drevljani se odlučili da mu više neće dati ništa. Ubili su kneževu pratnju, a njega rastrgali između dviju breza. Mislili su da su time riješili problem. Ali, Igora je naslijedila supruga Olga (890. – 969.). Ona je skupila vojsku i krenula osvojiti utvrđeni grad tog plemena. Kad ni nakon godinu dana to nije uspjela, zatražila je od njih skroman danak –  samo tri vrapca i tri goluba. Oni su bili sretni da je se mogu tako lako riješiti i poslali joj zatražene ptice. Tada je Olga zatražila od svojih vojnika da se pticama vežu za noge vunene niti natopljene smolom. Zatim je vuna zapaljena, a ptice su puštene. I, naravno, poletjele su prema svojim gnijezdima u utvrđenom gradu. Ubrzo je požar zahvatio cijeli grad. Olgini su vojnici to iskoristili i osvojili grad. Kasnije je proglašena sveticom.

U kojoj su pomorskoj bitci kao oružje korištene zmije otrovnice?

■ U Trećem križarskom ratu vođene su i bitke na moru. Sukob križarske flote pod vodstvom Rikarda I. Lavljeg Srca (1157. – 1199.), jednog od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, i turske flote odigrao se pred obalom današnjeg Beiruta 7. srpnja 1191. godine. U toj pomorskoj bitci Turci su na križarske brodove katapultirali vrećice vapna u prahu i vrčeve prepune zmija otrovnica. Vapno je trebalo posadi nagristi oči, a panični strah od zmija otrovnica ih je natjerao na skakanje u more. Članovi posade koji su spas tražili u penjanju na jarbol bili su laka meta strijelaca s turskih brodova. Srećom Richard Lavljeg srca nije bio na tim brodovima. On je opsjedao Acru.

Opsada Acre

Opsada Acre 1191. godine

■ Dvije godine su križari bezuspješno pokušavali osvojiti tvrđavu Acru u Palestini, a onda je jednoga dana Richardu sinula ideja. Sve je pripremio za novi napad, a neposredno prije napada naredio da se katapultima preko obrambenih bedema baci stotinjak košnica s pčelama. Budući da su se branitelji Acre morali braniti od pčela, križari su ih tada napali i osvojili tvrđavu.

Otjerao ih dugi popis vojnika

Džamija sultana Kelauna

■ Mongolski vojskovođa Karabal Kuli htio je osvojiti Egipat diplomatskim putem pa je poslao svoje izaslanike egipatskom sultanu Kelaunu. Oni su mu predali poruku u kojoj  Karabal Kuli traži bezuvjetnu sultanovu predaju. Sultan je potjerao mongolske izaslanike. Ubrzo je za njima poslao svoje s pismom i popisom egipatskih vojnika koji su bili spremni braniti svoju domovinu. Popis je bio dug gotovo 5 kilometara, a na njemu su bili potpisi više od 500.000 egipatskih vojnika. Kad je Karabal Kuli vidio taj popis, sjetio se da je on poveo sa sobom “samo” 200.000 vojnika i, bez puno razmišljanja, odustao od osvajanja Egipta. Da je malo razmišljao, shvatio bi da je malo vjerojatno da u Egiptu imaju toliko pismenih vojnika. Toliko je vojnika postojalo samo na tom popisu,  a ostalo je obavilo stotinjak pisara. Opet je lukavstvo pomoglo.

Bitka na zaleđenom jezeru

 

Bitka na zaleđenom jezeru, ilustracija

■ Aleksandar Nevski (1220. – 1263.), proslavljeni ruski vojskovođa iz bitaka s Mongolima, zapamćen je po tome kako je uspio početkom travnja 1242. pobijediti Teutonce iskoristivši rusku zimu. Kad se sukobio s dobro naoružanom i uvježbanom teutonskom vojskom na obali Čudskog jezera, shvatio je da njegova vojska, sastavljena od ribara i seljaka, nema izgleda za pobjedu na otvorenom polju, pa je počeo glavninu svoje vojske povlačiti preko snijegom prekrivene zaleđene površine Čudskog jezera. Teutonska konjica, želeći što prije svladati neprijatelje, nije shvatila da je to zamka i u jurišu je uletjela na zaleđenu površinu jezera. Pod njihovom težinom led je popustio i veći dio teutonske vojske se našao pod njim. Taj postupak Aleksandra Nevskog stoljećima kasnije predavao se na svim vojnim akademijama u svijetu.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

 

 

 

Vezani članci
Školski portal: Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Sjajan učitelj može djetetu promijeniti život. To je činjenica koju…

Školski portal: Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Vi znate kako upravljati ponašanjem, kako potaknuti i inspirirati učenike,…

Školski portal: Iskusiti izazov i poraz

Iskusiti izazov i poraz

A sada je listopad. Prije je bio nadaren učenik s…

Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Evo što se dogodi kad škola plati nastavnike puno, puno više

Sjajan učitelj može djetetu promijeniti život.…

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Što se događa kad učenici koriste tehnologiju bolje od učitelja?

Vi znate kako upravljati ponašanjem, kako…

Iskusiti izazov i poraz

Iskusiti izazov i poraz

A sada je listopad. Prije je…

Tableti su njima mašta, a u srcu su Silicijske doline

Tableti su njima mašta, a u srcu su Silicijske doline

U srcu Silicijske doline postoji škola…

Postanak Zemljine atmosfere

Postanak Zemljine atmosfere

U svemiru ima najviše vodika i…